Predsjednik Rusije Vladimir Putin ličnost je na čiji račun smo do sada, u tablodima iz regiona, uglavnom mogli da čitamo hvalospjeve. Ali, Kosovo je uvijek škakljiva tema, ko god da ga pominje.
Glorifikacija lidera „bratske zemlje“ skoro uvijek je prisutna u narativu, kako običnih građana, tako i političkih lidera i medija.
Ipak, nedavni događaji su, makar kada su u pitanju pojedini mediji, čini se napravili potpuni zaokret u kontekstu percepcije Vladimira Putina i njegove politike.
Naime, nakon izjava ruskog lidera u kojima pominje Kosovo i njegovu nezavisnost, prorežimski tabloidi u Srbiji obrušili su se na Putina, tvrdeći kako je izdao Srbiju i priznao nezavisno Kosovo.
„PUTIN JE PRIZNAO NEZAVISNO KOSOVO! SRBIJA JE U ŠOKU! Srpski diplomata UPRAVO je saopštio poražavajuće vesti za Beograd“, naslov je portala Happy.
Link članka objavljen je i na zvaničnoj fejsbuk stranici Happy televizije.
Sagovornik ovog portala navodi da je Putin faktički priznao Kosovo upoređujući ga sa samoproglašenim ukrajinskim teritorijama Donjeck i Lugansk.
Naslov Republike, portala srpskog Telegrafa, zvuči još oštrije:
„PUTIN ZABIO NOŽ U LEĐA SRBIJI! Trampio KOSOVO za DONJECK i LUGANSK!“
„Putin, koga smatramo velikim prijateljem, pokazao je svoje pravo lice i izjavom naštetio interesima Srbije po pitanju Kosova“, navodi se u tekstu.
Ogorčenost zbog Putinovih izjava ogleda se i kroz naslove ostalih medija koji se u Srbiji smatraju prorežimskim.
Šta je zapravo Putin rekao upoređujući Kosovo sa Donjeckom i Luganskom?
Samo par dana uoči početka ruske invazije na Ukrajinu, predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dokument kojim je Moskva priznala nezavisnost otcijepljenih ukrajinskih teritorija Lugansk i Donjeck.
Ovakav potez naišao je na osudu svjetske javnosti, a odluci Putina usprotivili su se brojni lideri širom planete.
Više od dva mjeseca nakon ove odluke, Putin je pokušao da joj da legimititet, praveći paralelu sa međunarodno priznatom Republikom Kosovo.
Naime, on je prilikom razgovora za generalnim sekretaron Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom kazao da su Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika postale nezavisne na osnovu presedana Međunarodnog suda pravde prilikom odlučivanja o nezavisnosti Kosova.
„Pročitao sam sva dokumenta Međunarodnog suda pravde u vezi sa Kosovom i dobro se sjećam odluke u kojoj se navodi da u ostvarivanju prava na samoopredjeljenje određena teritorija bilo koje države nije u obavezi da od centralnih vlasti traži dozvolu da proglasi suverenitet. To je rečeno za Kosovo i to je bila odluka Međunarodnog suda pravde, koju su svi podržali“, rekao je Putin, a prenijela ruska novinska agencija TASS.
Riječi Putina prenesene su i u tekstu BBC-ja, u kojem su analizirani njegovi stavovi i njihovo značenje u odnosu na rusku politiku prema Srbiji i Kosovu.
Sagovornici nekih medija u Srbiji tumačili su izjave ruskog lidera, a mišljenja su naravno različita, od onih da Putin faktički priznaje Kosovo, do toga da on takvu retoriku koristi isključivo kao pokriće za sopstvene odluke.
Kako god ko percipirao Putinovu izjavu, suština je da on nije rekao da priznaje nezavisnost Kosova, niti se, objektivno sagledavajući, takav zaključak može izvući.
Iz tog razloga, decidne tvrdnje Republike i Happy-ja, u kojima se navodi da je Putin priznao Kosovo i trampio ga za Donjeck i Lugansk, ocjenjujemo kao dezinformacije.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Navedene članke ocjenjujemo i kao pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.
