Pandemija koronavirusa je od njenog samog starta povezivana sa različitim zavjerama. Od navodnih planova za smanjenje populacije, do čipovanja i praćenja.
Ipak, do sada, nismo nailazili na primjere da se pandemija povezuje sa ratom ili sličnim sukobima.
Upravo to je učinjeno u objavi koja je podijeljena 56 puta
„U RUSIJI, ispred UKRAJINSKE ambasade….‼️ VELIKI transparent: Braćo Ukrajinci! Rusija, ruski narod ne želi da se bori sa vama‼️ PREVARA u vezi rata je viši nivo u vezi PLANdemije…. ….isti su organizatori…“, tvrdi se u opisu snimka kačenja transparenta.
Kakve veze imaju pandemija i tenzije između Ukrajine i Rusije? Nikakve.
Tenzije, pa i oružani sukobi u Ukrajini, nijesu od juče.
U članku naslovljenom „Pet stvari koje treba da znate o tenzijama između Rusije i Ukrajine“, Al Jazeera podsjeća da je prvi sukob počeo 2014. godine kada je predsjednik Ukrajine, pro-rusko orijentisani Viktor Janukovič, skinut sa vlasti jer je odbio da potpiše sporazum kojim bi se država približila Evropskoj uniji (EU).
Nakon toga, Rusija anektira dio Ukrajine, Krim, a takozvane Donjecka i Luganska Narodna Republika, teritorije u istočnoj Ukrajini, proglašavaju nezavisnost.
BBC u osvrtu na istorijat odnosa Rusije i Ukrajine podsjeća da je Rusija 2014. preuzela i vojnu kontrolu nad Krimom.
„Kada je osigurala kontrolu nad Krimom, Rusija je podstakla pobune u jugoistočnim provincijama Ukrajine, gdje su dominantne partije već dugo kultivisale proruske stavove, ali je ova strategija upalila jedino u Donbasu. Kada su ukrajinske trupe pokušale da povrate kontrolu, Putinova amdinistracija je poslala vojsku da podrže proruseke separatiste i ruske doborovoljce. Aktivna faza rata trajala je do jeseni 2015. a eskalacija je obnovljenja 2017. i rane 2020. što je rezultiralo sa oko 14.000 stradalih i 1,5 miliona izbjeglih“, piše BBC.
Kao povod za konstantne tenzije najčešće se uzima aspiracija Ukraijne da se učlani u NATO, čemu se Rusija otvoreno protivi, a aktuelni sukob pojačao se kada je Rusija razmjestila svoje trupe na granici sa Ukrajinom.
Dakle, istorija sukoba između Ukrajine je duga i komplikovana i ide dalje od početka pandemije, koju nijedan od državnih vrhova nije pominjao kao bilo kakav djelić u sukobima.
Zbog toga ova objava dobija ocjenu teorija zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
