Društvenim mrežama se od početka pandemije, paralelno sa teorijama zavjere o kovidu, šire i teorije o želji svjetskih moćnika da kontrolišu građane. Da li je e-identitet samo još jedna “namjera” bogatih ljudi da nas “čipuju”, ili se ipak radi o nečem sasvim drugom…
Tehnološki napredak nerijetko je žrtva ovakvih teorija.
„DIGITALNI IDENTITET….i TOTALNA KONTROLA…..‼ ..koliko juče to je bila obična teorija zavere… …ali koliko danas to je postala SUROVA NAŠA REALNOST…. Sve nam kažu a ljudi i dalje spavaju….“, prateći je tekst videa koji se dijeli na Fejsbuku.
Na snimku možemo vidjeti obrazloženje predloga kojim se uvodi e-identitet, koje iznosi predjsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
„Svaki put kad nam neka aplikacija ili interneta stranica ponudi da kreiramo novi digitalni identitet ili da se jednostavno prijavimo na temelju identifikacijske funkcije neke od velikih platformi mi ne možemo znati šta se zapravo događa s našim podacima. Zbog toga će Komisija predložiti siguran evropski elektronički identitet. Identitet kojem vjerujemo i koji će svaki građanin bilo gdje u Evropi moći koristiti za raznovrsne usluge, od plaćanja poreza do iznajmljivanja bicikla. Tehnologiju zahvaljujući kojoj sami možemo kontrolirati koji se podaci koriste i na koji način“, rekla je ona na predstavljanju.
O čemu se zapravo radi?
Kako se jasno može vidjeti na sajtu Evropske komisije digitalni, odnosno e-identitet „namijenjen je za upotrebu u obliku digitalnog novčanika, dostupnog kao aplikacije na mobilnim telefonima i na drugim uređajima“.
„Koje omogućava: internetsku i neinternetsku identifikaciju, čuvanje i razmjenu informacija koje pružaju tijela država članica, kao što su ime, prezime, datum rođenja i državljanstvo, čuvanje i razmjenu informacija koje pružaju pouzdani privatni izvori upotrebu informacija za potvrdu prava, npr. prava na boravak, rad ili studiranje u nekoj državi članici EU“.
Politiko je u svom tekstu na ovu temu objasnio da je želja EU da ona čuva digitalne podatke svojih građana a ne velike tehnološke kompanije van EU, poput Fejsbuka i Gugla.
S obzirom na ove činjenice, ova objava dobija ocjenu teorija zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
