Porasla potražnja za lijekom Ivermektin u regionu: „Dolaze, raspituju se, ali ne prodajemo lijekove za životinje ljudima”

3351
ivermektin

Dvije godine od izbijanja pandemije Covid-19, obuhvat vakcinacije u regionu ne prelazi pedeset posto odraslog stanovništva, pa se praktično ne može ni naslutiti kraj borbe sa virusom. Velika prepreka takvom scenariju su i antivakseri koji šire dezinformacije i promovišu nadriljekarstvo. Jedna od teorija koja je posebno „pogodila” region u posljednjih nekoliko mjeseci je i uvjeravanje da lijek ivermektin, veterinarski farmaceutski proizvod, pomaže kod prevencije i liječenja Covid-19.

Ivermektin je lijek otkriven sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koji se od tada uspješno koristi u liječenju parazitskih infekcija kod životinja i ljudi. Međutim, u zemljama regiona daje se isključivo životinjama, i to za infekcije parazitima u crijevima, želucu i plućima, kao i u slučajevima zaraze vašima, šugom i slično. Može se davati kao injekcija, ali i kao prašak koji se umiješa u stočnu hranu. 

Vjerovanje da ivermektin liječi Covid-19, iako je više naučnih studija to demantovalo, u posljednjih nekoliko mjeseci raširilo se i među lakovjernijim građanima/kama u našoj regiji. Otvarane su Viber grupe u kojima su čak i pojedini ljekari/ke preporučivali/e lijek i savjetovali/e gdje može da se nabavi “na crno”. Iako ivermektin u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji nije odobren za ljudsku upotrebu, potražnja za ovim lijekom u apotekama ne jenjava, ustanovili/e su novinari/ke portala Raskrinkavanje (.ba), Raskrikavanje (.rs) i Raskrinkavanje (.me). 

Rezultat povećane potražnje su upravo dezinformacije o ovom lijeku koje kruže online prostorom i medijima već nekoliko mjeseci. Raskrinkavanje (.ba) je o dezinformacijama o ivermektinu pisalo u dva navrata, krajem oktobra i sredinom novembra 2021. godine. U oba teksta se govorilo o tome zašto su netačni navodi o efikasnosti ovog lijeka pri liječenju Covid-19 infekcije. I Raskrikavanje (.rs) u Srbiji se u više navrata bavilo ovom temom nakon što su se iste tvrdnje pojavile i u ovoj zemlji. Raskrinkavanje (.me) u Crnoj Gori je također analiziralo ovu temu i lažne navode, poput onih da ‘’lijek ivermektin može uništiti novi koronavirus u roku od 48 sati”.

Merck, proizvođač ivermektina, u februaru prošle godine izdao je saopštenje u kojem se naglašava da i dalje nema naučnih dokaza koji bi potvrdili da je ovaj lijek efikasan u tretiranju Covid-19. Ipak, u apotekama širom regije mnogi građani i građanke traže upravo ivermektin.

U Bosni i Hercegovini se ivermektin traži i u humanim i u poljoprivrednim apotekama

Ivermektina nema na spisku odobrenih lijekova u BiH, ali iz nekoliko apotekarskih ustanova u Bosni i Hercegovini kažu da je broj upita za ovim lijekom u pandemiji povećan. 

„Povećan je broj upita za lijek ivermektin, međutim, pošto nije registrovan od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, JU Apoteke Sarajevo ga nikad nisu ni imale u svom asortimanu lijekova”, kažu za Raskrinkavanje (.ba).

Sličan odgovor stigao je i od PZU apoteka Al-Hana Sarajevo, odakle su dodatno istakli i da se nisu susreli ni sa jednom preporukom ljekara/ki za ovaj lijek.

Novinari/ke Raskrinkavanja posjetili/e su i nekoliko apoteka u Sarajevu i Istočnom Sarajevu te direktno razgovarali/e sa farmaceutima/kinjama koji/e tamo rade. I u ovom slučaju, iskustva su podijeljena: jedni/e kažu da porasta potražnje nije bilo, dok drugi/e ističu da je potražnja višestruko intenzivirana. Da nije bilo povećanog broja upita za preparate koji sadrže ivermektin, rekli su nam u telefonskom razgovoru i iz Farmaceutske komore Federacije Bosne i Hercegovine te apoteke Europharm. 

Kada je riječ o upotrebi ovog lijeka kod životinja, na spisku veterinarskih medicinskih preparata za koje je izdato odobrenje za stavljanje u promet na teritoriji BiH, koji vodi Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, nalazi se ukupno 19 sredstava koja u svom sastavu kao aktivnu supstancu imaju ivermektin. Među tih 19 preparata, 13 je u formi rastvora za injekcionu primjenu, tri su u formi premiksa za mediciranu hranu, dvije su paste za oralnu primjenu, dok je jedan od preparata dostupan u formi tableta.

Novinari/ke Raskrinkavanja razgovarali/e su i sa doktorom veterine Ervinom Hajdarevićem iz veterinarske apoteke “Šapice”. Kako nam je rekao, veliki broj klijenata/kinja dolazio je u apoteku da traži ivermektin, a najviše su lijek tražili/e u formi tableta. 

“Bilo je pitanja vezanih za ivermektin, da li se može dobaviti: desetak, petnaest ljudi u rasponu od zadnjih dva, tri mjeseca. Interesantno im je da li se može dobaviti u tabletama, vjerovatno zato što se dozira lakše”, kaže Hajdarević. 

“U suštini sam ih odvraćao, nisam imao i nemam to u prodaji. Ne bih ni prodavao, sve i da može da se nabavi, jer nisam pobornik toga”, dodaje.

S druge strane, iz veterinarske apoteke Linea Alba rekli su nam da je njihovo iskustvo drugačije, te da nije bilo povećanog broja upita za preparate koji sadrže ivermektin.

Kada je riječ o nabavci preparata koji sadrže ivermektin, jedan od sagovornika koji se bavi prodajom i distribucijom veterinarskih medicinskih preparata rekao nam je i da su tokom pandemije bolesti Covid-19 zabilježili i određeni broj upita od humanih apoteka, to jeste apoteka koje se bave prodajom lijekova namijenjenih ljudima.

Velika potražnja za ivermektinom u veterinarskim ambulantama i poljoprivrednim apotekama u Crnoj Gori

Ivermektin nije registrovan za ljudsku upotrebu ni u Crnoj Gori. Uprkos tome, od početka pandemije Covid-19 Crnogorci ga traže u veterinarskim, pa i u klasičnim apotekama, kako bi se liječili od Covid-19 infekcije.  

Veterinar Milan Mitić kaže da mu nije jasno zašto je to tako. 

“U Crnoj Gori se svi znamo i onda vas svi zovu telefonom: ‘molim te daj mi 2 ml ivermektina, molim te daj mi 3, 4 ili 5 ml.’ Mi znamo da im treba za tretman protiv koronavirusne infekcije. Naravno da ga niko nikada nije dobio u ovoj ambulanti, jer to je zaista jedan zakonski prekršaj”, kaže Mitić i dodaje da je u Crnoj Gori do ivermektivna jedino moguće doći preko veterinara i registrovanih distributera:

“Mi ne možemo veterinarske lijekove, koji su registrovani za životinje, da koristimo i dajemo ljudima“, navodi.

On vjeruje da je došlo do permutacije između dva lijeka, ivermektina i levamizola, koji dolaze iz iste porodice lijekova. 

“Levamizol se koristi za korekciju imunog sistema, odnosno, za podizanje ćelija imuniteta. On može da se koristi u borbi protiv virusnih i bakterijskih infekcija, međutim, ne kod ljudi, nego kod životinja, i da to podvučemo“, kazao je on i upozorio na nuspojave koje mogu da budu vrlo ozbiljne i da vode do bolnice.

“Zamislite da ste oboljeli od Covid virusne infekcije, da već imate izraženu kliničku sliku, na sve to uzmete ivermektin i dođe do nuspojava, pa se na vaše respiratorne smetnje nadovežu i gastroindestinalne i vi ste onda u veoma ozbiljnom problemu”, upozorava. 

Na isto upozorava i farmaceutkinja iz jedne podgoričke apoteke, Tanja Vučeljić, koja kaže da je bilo nekoliko sporadičnih slučajeva potražnje.

“To je lijek koji je registrovan samo za veterinarsku upotrebu i prodaje se u poljoprivrednim apotekama. Radi se o lijeku koji je prilagođen dozama za krupnu stoku, koji je tu u visokim koncentracijama i koji, ako bi se kao takav uzeo, može da izazove jako teške, neželjene efekte, bol u stomaku, jaku dijareju, groznicu, nesvjesticu, tako da je rizik od toksičnih efekata veliki“, ističe. 

Ivermektin u obliku paste, koji je prvenstveno namijenjen za konje, jedan od najvećih uvoznika veterinarskih lijekova u našoj zemlji nabavio je početkom 2020.godine, pred početak pandemije. Zalihe su pri kraju, jer je, kako je kazao direktor te veleprodaje i doktor veterinarske medicine Ivan Đurović, potražnja porasla, i to posebno na jugu.  

“Dosta je rizičan za upotrebu. Proizvodi životinjski, mlijeko pogotovo, kada se ivermektin daje, ne smije da se koristi i to veterinari moraju da poštuju na terenu“, poručuje Đurović, koji zna mnogo ljudi koji su ga koristili. 

“Taj injekcioni proizvod, koji je namijenjen za upotrebu pod kožu, nije namijenjen da ga čovjek uzme peroralno, pa su se ljudi snalazili. Stave ga malo na kocku šećera i to je dozirano na kilažu. Znači, ide jedan mililitar na 50 kilograma tjelesne težine i onda ga ljudi koriste prema tome“, kazao je Đurović i dodao da su ga pojedinci uglavnom koristili kada se zaraze, i to prvi i peti dan ili prvi i treći, što su neke ‘posebne recepture’.  

On, kao i doktor Mitić, poručuje svim građanima/kama da je jedini lijek protiv koronavirusa – vakcinacija! 

“Mi imamo ozbiljan problem, ovo je globalan problem i ja se nadam da smo svi toga svjesni. Cijela planeta, cijelo društvo je bolesno i mi tu nemamo prostora da se igramo ivermektinima, neomektinima i drugim srodnim preparatima. Znači, ono što je preporuka, jeste vakcinacija, ivermektin nikako“, zaključio je doktor Mitić. 

U Srbiji „na svaka 2-3 dana dolaze da se raspituju o lijeku Ivermektin”

U Srbiji je potražnja za ivermektinom u pojedinim apotekarskim ustanovama također bila u porastu u posljednjih nekoliko mjeseci iako on također nije registrovan za ljudsku upotrebu. 

Tome je najverovatnije doprinijela i Viber grupa „Ivermektin – preporuke“, koja je naročito bila u žiži javnosti početkom novembra 2021. Grupa je brojala čak 11.000 članova i u njoj su pojedini srbijanski ljekari/ke savjetovali/e ljudima da za prevenciju i liječenje koronavirusa piju upravo ovaj lijek protiv parazita. 

Iskustva u vezi sa potražnjom za ovim lijekom nekoliko beogradskih apoteka sa kojima je pričala novinarka Raskrikavanja su različita. Dok jedni kažu da nije bilo zainteresovanih, u drugima kažu da je interesovanje bilo učestalije u posljednjih šest mjeseci. 

“Sada na svakih par dana 2-3 pacijenta dolaze sa pitanjima da li i gde ga mogu nabaviti, dok je u periodu od prethodnih šest meseci to pitanje bilo svakodnevno, od strane barem 5-10 pacijenata”, navode za Raskrikavanje iz apoteke Galen pharm. 

Kada je riječ o liječenju ljudi, u Srbiji se ovaj lijek nalazi na D listi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) – to su neregistrovani lijekovi koji se propisuju samo u izuzetnim slučajevima, kada nijedna druga terapija ne pomaže. Tablete ivermektina se u Srbiji ljudima propisuju isključivo za liječenje teškog oblika šuge i on se u tom slučaju daje samo uz recept, o trošku RFZO-a.

To je za Raskrikavanje potvrđeno i u Apotekama Beograd. 

“Mi radimo po tačnim receptima lekara, za određenog, ciljanog pacijenta, dakle, kako lekar prepiše. To se godinama ovde izrađuje, za dermatološku primenu, terapiju rozacee uglavnom kod ljudi, a u veterinarskoj primeni, više kod parazitskih problema”, rečeno je iz Apoteka Beograd.

Slična situacija je i sa veterinarskim apotekama u Srbiji. Uglavnom negiraju da su omogućavali prodaju ivermektina. 

“Bilo je interesovanja, ali mi nismo ovlašćeni da prodajemo ljudima jer smo veterinarska apoteka. Mi koristimo isključivo inekcioni (ivermektin), koje mi možemo aplikovati, čak ni vlasnicima kućnih ljubimaca ne prodajemo, a kamoli nekome da dajemo. To što mi koristimo je injekcioni koji mogu isključivo davati veterinari, i to životinjama, ne nikom drugom”, ističu.

Slične odgovore dobili smo i iz drugih apoteka za životinje, u kojima kažu da se za ivermektin mnogo građana/ki raspituje i telefonom. 

“Porastao je broj građana, dolazili su, tražili su, ali mi to ne držimo tako da nismo mogli da im izađemo u susret”, kažu u jednoj veterinarskoj apoteci, dok u drugoj napominju da se građani i građanke stalno raspituju, ali da oni “nemaju prava da to prodaju”.

U veterinarskoj apoteci “Ljubimci” kažu da se “milion ljudi raspitivalo”, ali da oni nemaju ivermektin u prodaji, kao i da ga ne bi prodavali ljudima u svakom slučaju. 

“To je lek koji nije registrovan za ljudsku upotrebu, jeste samo u jednom obliku, za šugu”, napominju iz apoteke “Ljubimci”.

Postoji li odgovornost?

U Srbiji je još u novembru 2021. Ministarstvo zdravlja najavilo posljedice za one ljekare koji su javno, a bez dovoljno naučnih argumenata, preporučivali ivermektin u prevenciji i liječenju Covid-19. Reagovala je čak i Lekarska komora Srbije (LKS), koja je pokrenula postupak protiv 18 ljekara, promotera ivermektina. Ipak, ni dva mjeseca kasnije, ne zna se ishod postupka – naime, prema statutu LKS-a, ljekari/ke mogu dobiti javnu opomenu, novčanu kaznu ili privremeno oduzimanje licence. 

Kako Deutsche Welle navodi u članku iz novembra 2021. godine, zbog promovisanja ivermektina u grupi na platformi Viber, “načelnik Odjela za kardiologiju na Klinici za pedijatriju u Nišu smijenjen je s tog mjesta”, ali nije poznato da li će on i drugi/e ljekari/ke koji/e su činili/e isto i dalje imati mogućnost liječenja pacijenata/kinja. 

Institut za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore (CinMED) potvrdio je za portal Vijesti da “nisu u saznanju o eventualnoj zloupotrebi ovog lijeka za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa”. Kako Vijesti navode u članku od 8. januara 2022. godine, Ljekarska komora ove zemlje nije im dostavila odgovor na pitanje da li su pokrenuti postupci protiv ljekara/ki koji/e su neadekvatno liječili/e i savjetovali/e pacijente/kinje niti da li je “bilo slučajeva privremenog ili trajnog oduzimanja licence.”

Reakcije nadležnih institucija izostale su i u Bosni i Hercegovini, te javnosti nije poznat nijedan slučaj sankcionisanja pojedinaca/ki koji/e su promovisali/e ili koristili/e ivermektin u liječenju pacijenata/kinja.

Dakle, pozivi na odgovornost ljekara/ki koji/e promovišu ivermektin kao metodu liječenja bolesti Covid-19, uprkos činjenici da efikasnost ovog lijeka nije dokazana, uglavnom ne postoje ili je njihovo razrješenje sporo. Izostankom posljedica ostavljen je prostor za dalje širenje ove i drugih neprovjerenih metoda liječenja, čime se podrijeva povjerenje u zvanične, naučno ispitane metode. 

(Jelena Gardović, Raskrinkavanje.me, Vesna Radojević, RasKRIKavanje.rs i Marija Ćosić, Raskrinkavanje.ba)

In this article