Brazilski poslanik upao u bolnicu jer se kasnilo sa otvaranjem, ne da bi otkrio ljudima da je prazna

1191

Manipulacije video zapisima u svrhu relativizacije opasnosti COVID-19 svakodneva su pojava na društvenim mrežama.

Snimci sa stranih govornih područja plasiraju se javnosti u našem regionu bez prevoda uz tvrdnje da video zapravo dokazuje nepostojanje pandemije.

To je slučaj is a snimkom koji je postao viralan na Fejsbuku a na kojem se navodno vidi kako je kovid bolnica u Brazili prazna.

U Brazilu su mediji objavili kolaps zdravstvenog sistema, zbog neverovatnog broja zaraženih i mrtvih ljudi. Gradjani se upali u jedan C centar koji su spominjali mediji da najviše trpi krizu i razotkrili ovo ..samo gde naći hrabre ljude”, stoji u opisu videa.

Video jeste nastao u Brazilu, u bolnici, ali nije u pitanju nikakvo razotkrivanje zavjere.

Ovaj video se, prije našeg govornog područja, širio na engleskom jeziku, ali tada uz tvrdnju da je brazilski poslanik Filipe Pubel koji je navodno upao u privremenu bolnicu za koju se tvrdilo da ima 5.000 pacijenata oboljelih od kovida da bi otkrio da je prazna.

Naravno ni ova tvrdnja nije tačna. Na snimku jeste Pubel, koji ulazi u privremenu bolnicu, ali zbog toga da bi, kako je naveo izvršio inspekciju jer je otvaranje bolnice Sao Gonsalo kasnilo. On je cijeli snimak objavio na svom YouTube kanalu.

Kako piše AFP, Pubel je video započeo riječima: “Stižem sad u bolnicu Sao Gonsalo koja je trebalo da bude otvorena danas a nije. Izvršićemo inspekciju.”

On dalje u videu kaže: “Evo zašto nisu željeli da uđem unutra – ovo je trebalo da bude otvoreno danas. Pogledajte to, ništa nije spremno”.

Da je otvaranje bolnice kasnilo prenijeli su i brazilski mediji koji su izvještavali da nakon kašnjenja sa otvaranjem u Sao Gonsalu fali i lijekova.

Dakle, na videu vidimo svojevrsni “upad” u bolnicu, ali ne kako bi se otkrilo da je prazna, već da se kasni sa njenim puštanjem u rad.

Zbog toga smo ovu objavu ocijenili kao dezinformaciju.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.